Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji i BiH: Izazovi i koraci naprijed
Stanje emisija gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji i BiH
Klimatske promjene predstavljaju globalni problem koji zahtijeva hitnu akciju na svim nivoima društva. Među ključnim izazovima za suzbijanje ovih promjena je smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), poput ugljen-dioksida (CO₂), metana (CH₄) i azotnih oksida (N₂O), koji zadržavaju toplotu u atmosferi i doprinose globalnom zagrijavanju. Srbija i Bosna i Hercegovina, kao zemlje Zapadnog Balkana, suočavaju se sa specifičnim izazovima u tranziciji ka održivijim praksama i smanjenju emisija, ali ujedno posjeduju i prilike za pozitivan uticaj.
Stanje emisija gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji i BiH
Industrijski razvoj, upotreba fosilnih goriva i zastarjela energetska infrastruktura doprinose visokom nivou emisija u Srbiji i BiH. U Srbiji, glavni izvori emisija su energetski sektor, sa posebnim naglaskom na termoelektrane koje koriste ugalj, kao i saobraćaj i industrija. Bosna i Hercegovina se suočava sa sličnim problemima, jer je energetski sektor također pretežno zasnovan na upotrebi fosilnih goriva, a dodatni problem predstavlja veliki udio kućnih ložišta koja koriste čvrsta goriva za grijanje.
Prema podacima Svjetske banke, emisije CO₂ po glavi stanovnika u BiH iznose oko 7,7 tona, dok je u Srbiji ta cifra blizu 6,5 tona godišnje, što je više od globalnog prosjeka. Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim akcijama u sektorima koji najviše doprinose ovim emisijama.
Glavni izvori emisija i sektori sa najvećim potencijalom za smanjenje
1. Energetski sektor
Jedan od glavnih izvora emisija u obe zemlje je proizvodnja električne energije iz uglja, posebno lignita. Termoelektrane u Srbiji, poput TE Nikola Tesla i Kostolac, i one u BiH, kao što su TE Ugljevik i TE Kakanj, proizvode veliku količinu CO₂. Zastarjela tehnologija i nedovoljna ulaganja u modernizaciju ovih postrojenja dodatno doprinose problemu.
Potencijal za smanjenje emisija leži u prelasku na obnovljive izvore energije (OIE). Iako su oba regiona počela da ulažu u vetroparkove, solarne elektrane i hidroenergiju, ove investicije su još uvek skromne u poređenju sa ukupnim energetskim kapacitetima.
2. Saobraćaj
Saobraćaj je značajan izvor emisija, posebno u urbanim sredinama. Stari automobili i nedostatak adekvatne infrastrukture za bicikliste i javni prevoz doprinose velikom udelu saobraćajnih emisija. Modernizacija voznog parka, ulaganje u električna vozila i promocija javnog prevoza su ključne mjere koje mogu smanjiti emisije u ovom sektoru.
3. Industrija
Industrijski sektor, naročito teška industrija poput cementara, metalurških i hemijskih postrojenja, značajan je emiter GHG u Srbiji i BiH. Implementacija čistijih tehnologija i prelazak na energetski efikasnije procese mogu značajno smanjiti emisije.
4. Poljoprivreda i šumarstvo
Poljoprivreda i šumarstvo također imaju svoju ulogu u emisijama, ali i potencijal da ih smanje. U BiH i Srbiji, emisije iz poljoprivrede, kao što su metan iz stoke i azotni oksidi iz vještačkih đubriva, mogu se smanjiti kroz promjenu načina upravljanja zemljištem i usvajanje održivih poljoprivrednih praksi. Također, očuvanje šuma i pošumljavanje imaju dvostruki efekat – smanjenje emisija i povećanje kapaciteta za apsorpciju CO₂.
Koraci ka smanjenju emisija: Strategije i inicijative
1. Nacionalne strategije i politike
I Srbija i BiH su potpisnice Pariskog sporazuma i obavezale su se da smanje emisije u skladu sa globalnim ciljevima o ograničavanju porasta globalne temperature. U Srbiji je razvijena Nacionalna strategija za borbu protiv klimatskih promjena, dok BiH ima svoj Nacionalni plan za energetiku i klimu. Ovi dokumenti predviđaju smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i postepeni prelazak na OIE.
Ipak, izazov ostaje u implementaciji ovih strategija, jer često nedostaju jasni akcioni planovi i dugoročna ulaganja.
2. Obnovljivi izvori energije (OIE)
Iako je uvođenje OIE u porastu, njihov udio u energetskim sistemima Srbije i BiH je i dalje nedovoljan. Vetar i solarna energija pružaju ogromne mogućnosti, naročito u regijama koje imaju povoljne prirodne uslove. U Srbiji, vetroparkovi kao što su Vetropark Kovačica predstavljaju pozitivan korak ka smanjenju emisija, dok BiH ima potencijal da proširi upotrebu hidroenergije, ali i solarne energije, posebno u južnim regijama poput Hercegovine.
3. Energetska efikasnost
Jedan od najbržih načina za smanjenje emisija jeste unapređenje energetske efikasnosti, kako u industriji, tako i u domaćinstvima. To podrazumijeva izolaciju zgrada, modernizaciju proizvodnih postrojenja i uvođenje pametnih mreža za distribuciju energije.
4. Međunarodna saradnja i fondovi
Obje zemlje se oslanjaju na međunarodnu saradnju i fondove za sprovođenje svojih klimatskih ciljeva. Zeleni klimatski fond, IPA fondovi EU, kao i podrška drugih međunarodnih organizacija, ključni su za finansiranje projekata za smanjenje emisija. Ovo je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava sa finansijskim i političkim preprekama u implementaciji klimatskih politika.
Zaključak: Put ka održivijoj budućnosti
Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji i BiH je kompleksan izazov koji zahtijeva zajednički napor vlada, privatnog sektora, građana i međunarodnih organizacija. Iako se regija suočava s brojnim poteškoćama, uključujući zastarjelu infrastrukturu, zavisnost od uglja i nedovoljna ulaganja u obnovljive izvore, postoje jasne prilike za napredak.
Ulaganje u obnovljive izvore energije, unapređenje energetske efikasnosti i širenje svijesti o važnosti klimatskih akcija ključni su koraci za smanjenje emisija i postizanje održivog razvoja u regionu. Sa sve većim globalnim pritiskom za smanjenje emisija, Srbija i BiH mogu iskoristiti ovu priliku za transformaciju svojih ekonomija i prilagođavanje na klimatske izazove.
Ključne oblasti adaptacije
- Izgradnja otpornosti infrastrukture: Razvijanje infrastrukture koja može podnijeti ekstremne vremenske uslove.
- Očuvanje prirodnih resursa: Zaštita i obnova ekosistema koji pružaju prirodnu zaštitu, poput močvara i šuma.
- Planiranje urbanog razvoja: Integracija klimatskih promjena u planiranje gradskih područja kako bi se smanjila ranjivost stanovništva.
- Podizanje svijesti i obrazovanje: Edukacija zajednica o prilagodbenim mjerama i načinu kako se mogu pripremiti za klimatske promjene.
Prijavi Se Na NEWSLETTER
Budi obavješten o svim događajima i projektima na kojima radimo…
