Jadransko more, kao dio Mediteranskog bazena, predstavlja jedan od najbogatijih i najosjetljivijih ekosistema u Evropi. Ovo plitko i relativno zatvoreno more prostire se između Balkanskog i Apeninskog poluostrva, služeći kao dom za raznovrsne biljne i životinjske vrste, ali i kao ključni izvor prihoda za milione ljudi kroz ribarstvo, turizam i pomorski transport.

Biodiverzitet Jadranskog mora

Jadransko more je poznato po bogatstvu morskog života:

• Flora: Morske cvjetnice poput posidonije (Posidonia oceanica) igraju ključnu ulogu u stabilizaciji morskog dna i kao stanište za mnoge vrste.
• Fauna: Jadran je dom za više od 700 vrsta riba, uključujući komercijalno važne vrste poput sardine i tune, kao i ugrožene vrste poput glavate želje (Caretta caretta) i dobrog dupina (Tursiops truncatus).
• Endemske vrste: Zatvorenost Jadranskog mora pogoduje razvoju endemskih vrsta koje ne postoje nigdje drugdje na svijetu.

Ekološki izazovi

Unatoč svojoj prirodnoj ljepoti i značaju, Jadransko more suočava se s nizom ekoloških prijetnji:

1. Zagađenje
   • Plastika: Ogromne količine plastičnog otpada završavaju u Jadranu svake godine, ugrožavajući morski život.
   • Hemijski otpad: Poljoprivredne hemikalije i industrijski otpad doprinose eutrofikaciji i zagađenju vode.
2. Pretjerani izlov ribe
   • Intenzivno ribarstvo iscrpljuje populacije mnogih vrsta riba, što ugrožava ekološku ravnotežu.
3. Klimatske promjene
   • Porast temperature vode utiče na staništa i migracione obrasce morskih organizama.
   • Povećanje nivoa mora ugrožava obalne zajednice i ekosisteme.
4. Invazivne vrste
   • Brodski balast i globalna trgovina dovode strane vrste koje mogu ugroziti lokalne ekosisteme.