Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini
Potencijal i razvoj obnovljivih izvora energije
Bosna i Hercegovina je bogata prirodnim resursima, a posljednjih godina sve više pažnje posvećuje razvoju obnovljivih izvora energije, posebno vjetroelektranama. Ovaj vid energije igra ključnu ulogu u tranziciji zemlje ka održivom razvoju i smanjenju emisije štetnih gasova. U ovom članku istražujemo trenutni status vjetroelektrana u BiH, njihove prednosti, te buduće projekte koji mogu dodatno unaprijediti energetski sektor.
Potencijal vjetroenergije u BiH
Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za razvoj vjetroelektrana, posebno zbog povoljne geografije i klime. Planinski tereni i obalne oblasti na jugu zemlje, naročito područja oko Hercegovine, pružaju izvanredne uslove za korištenje energije vjetra. Prema procjenama, BiH ima mogućnost da izgradi kapacitete od nekoliko stotina megavata (MW) samo kroz iskorištavanje ovog resursa, što bi značajno doprinijelo energetskoj neovisnosti zemlje.
Vjetroelektrana “Mesihovina” – Prva u Bosni i Hercegovini
Vjetroelektrana “Mesihovina” u općini Tomislavgrad predstavlja prvu komercijalnu vjetroelektranu u BiH. Puštena u rad 2018. godine, Mesihovina je dokaz da BiH ima tehničke kapacitete i prirodne resurse za proizvodnju čiste, obnovljive energije. Ovaj projekt instaliranog kapaciteta od 50,6 MW ima 22 vjetroturbine, a godišnje proizvodi dovoljno energije za snabdijevanje više od 27.000 domaćinstava.
Prednosti vjetroelektrana u BiH
- Smanjenje emisija CO2: Korištenje vjetroelektrana pomaže u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, što je ključno za postizanje klimatskih ciljeva i smanjenje zagađenja.
- Ekonomski benefiti: Razvoj vjetroelektrana otvara nova radna mjesta, podstiče lokalnu ekonomiju i smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima.
- Održivi razvoj: Ovi projekti doprinose ekološki održivoj proizvodnji energije, čime se dugoročno smanjuje uticaj na okoliš.
Budući projekti
Pored Mesihovine, u planu su i drugi projekti vjetroelektrana širom Bosne i Hercegovine. Jedan od najznačajnijih je vjetroelektrana “Podveležje” kod Mostara, sa kapacitetom od 48 MW, koja je ušla u rad 2021. godine. Ovaj projekt nastoji dodatno povećati udio obnovljivih izvora energije u BiH i doprinosi smanjenju ovisnosti o uvozu energije.
Pored toga, planirani su i novi projekti na područjima Livna, Glamoča i Nevesinja, gdje je vjetropotencijal izrazito visok. Očekuje se da će ove vjetroelektrane značajno doprinijeti energetskom sistemu zemlje, pružajući stabilnu opskrbu čistom energijom.
Izazovi i budućnost vjetroelektrana u BiH
Iako je potencijal veliki, BiH se suočava sa određenim izazovima u vezi sa razvojem vjetroelektrana. Problemi s infrastrukturom, nedostatak regulative i sporost administrativnih procedura često usporavaju realizaciju ovakvih projekata. Međutim, uz bolju koordinaciju između lokalnih i državnih institucija, kao i povećanu podršku međunarodnih investitora, BiH ima priliku da postane lider u regionu u korištenju obnovljivih izvora energije.
Zaključak
Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini predstavljaju važan korak ka energetskoj održivosti i smanjenju zavisnosti o fosilnim gorivima. Iako je prvi korak već napravljen s projektima kao što su Mesihovina i Podveležje, budućnost ovog sektora zavisi od daljih investicija i razvijanja novih kapaciteta. Kroz korištenje svojih prirodnih resursa, BiH ima šansu da postane primjer u regionu kada je u pitanju tranzicija ka zelenoj energiji.
Prijavi Se Na NEWSLETTER
Budi obavješten o svim događajima i projektima na kojima radimo…
